Povremena neprospavana noć može se dogoditi svakome. Stresan dan, promena rasporeda, putovanje ili kasno popijena kafa ponekad su dovoljni da poremete san. Problem nastaje kada teško uspavljujemo, budimo se tokom noći ili se ujutru osećamo kao da se uopšte nismo odmorili.
Nesanica ne podrazumeva samo mali broj sati sna. Važno je i kako spavamo, koliko često se budimo i kako se osećamo tokom dana. Razdražljivost, slabija koncentracija, nedostatak energije i pospanost mogu biti znaci da san više ne pruža potreban odmor. Dugotrajna nesanica može uticati na svakodnevno funkcionisanje, zbog čega je ne treba ignorisati.
Zašto se nesanica pojavljuje?
Uzroci nesanice mogu biti različiti. Često je pokreću stres, brige, promene u životu ili nepravilan ritam spavanja. Na san mogu uticati i kasni obroci, kofein, nikotin, alkohol, nedovoljno kretanja, rad u smenama i dugo korišćenje telefona ili računara uveče.
Nesanica se ponekad javlja i uz bolove, probleme sa disanjem, hormonalne promene, anksioznost, depresiju ili određene lekove. Zato nije dovoljno samo pokušavati da zaspimo ranije. Važno je razmisliti o tome kada je problem počeo i šta se u tom periodu promenilo.
Ne pokušavajte da zaspite na silu
Kada san ne dolazi, često počinjemo da gledamo na sat i računamo koliko nam je vremena ostalo do jutra. Time raste napetost, pa uspavljivanje postaje još teže. Briga o tome da nećemo dovoljno spavati može dodatno pogoršati nesanicu.
Ako dugo ležite budni, ustanite i pređite u drugu prostoriju ili miran deo doma. Prigušite svetlo i bavite se nečim opuštajućim, poput čitanja nekoliko stranica knjige. U krevet se vratite kada ponovo osetite pospanost. Cilj je da krevet ostane povezan sa spavanjem, a ne sa brigom i nervozom.
Uvedite stabilan ritam spavanja
Jedan od najvažnijih koraka jeste ustajanje približno u isto vreme svakog dana, čak i nakon loše prospavane noći. Dugo spavanje vikendom ili ostajanje u krevetu do podneva može dodatno poremetiti unutrašnji ritam organizma.
U krevet treba odlaziti kada se pojavi pospanost, a ne samo zato što je došlo određeno vreme. Pre spavanja korisno je uvesti kratku rutinu koja se ponavlja svake večeri. Tuširanje, tiha muzika, lagano istezanje ili čitanje mogu pomoći telu da prepozna da se približava vreme za odmor.

Obratite pažnju na dnevne navike
Kafa popijena u kasnim popodnevnim ili večernjim satima može otežati uspavljivanje. Kofein se ne nalazi samo u kafi, već i u energetskim napicima, pojedinim čajevima, čokoladi i nekim lekovima.
Alkohol može izazvati početnu pospanost, ali često narušava san u drugom delu noći. Obilne obroke takođe je bolje izbegavati neposredno pre odlaska u krevet. Redovna fizička aktivnost može doprineti boljem snu, ali intenzivan trening kasno uveče nekim ljudima otežava uspavljivanje.
Dnevne dremke treba ograničiti ako primećujemo da zbog njih uveče nismo pospani. Za većinu odraslih preporučuje se najmanje sedam sati sna, ali individualne potrebe mogu biti različite.
Pripremite spavaću sobu za odmor
Prostor u kojem spavamo treba da bude tih, zamračen, provetren i prijatno rashlađen. Neudoban dušek, neodgovarajući jastuk, buka ili prejaka svetlost mogu izazvati česta buđenja i otežati pronalaženje udobnog položaja. Najbolji dušeci nisu ni previše meki ni previše tvrdi. Najbolje je ne kupovati ih na svoju ruku već pronaći proizvođača sa iskustvom i potražiti preporuku za odgovarajući model.
Još jedan čest uzrok narušenog sna su ekrani. Plavu svetlost bi trebalo izbegavati u večernjim časovima, a telefon, televizor i laptop poželjno je skloniti najmanje pola sata pre spavanja. Krevet ne sme postati mesto za posao, dopisivanje, Zoom sastanke i gledanje serija. Što je veza između kreveta i sna jasnija, lakše se stvara stabilna večernja rutina.
Vodite dnevnik spavanja
Korisno je nekoliko nedelja beležiti vreme odlaska u krevet, približno vreme uspavljivanja, noćna buđenja, vreme ustajanja i dnevne dremke. Treba zapisati i kada smo konzumirali kofein ili alkohol, vežbali i uzimali lekove.
Dnevnik može pomoći da prepoznamo obrasce koje inače ne primećujemo. Takođe lekaru pruža jasniji uvid u problem ukoliko je potreban pregled.
Kada treba potražiti stručnu pomoć?
Lekaru se treba obratiti ako promena navika ne pomaže, ako problem traje mesecima ili ako umor stvara stres, značajno utiče na posao, učenje, vožnju i svakodnevne obaveze. Pregled je važan i kada nesanicu prate glasno hrkanje, prekidi disanja, neprijatan osećaj u nogama, izražena anksioznost ili dugotrajno loše raspoloženje.
Kod hronične nesanice kao prvi izbor preporučuje se kognitivno-bihejvioralna terapija za nesanicu, poznata kao CBT-I. Ona pomaže u promeni navika i načina razmišljanja koji održavaju problem sa spavanjem.
Lekove i suplemente za spavanje ne treba uvoditi na svoju ruku. Oni mogu imati neželjena dejstva, stupati u interakcije sa drugim terapijama i prikriti osnovni uzrok problema. Nesanica je rešiva, ali je važno utvrditi uzrok i potražiti podršku stručnjaka bez odlaganja.
